Intervju s radijskom voditeljicom Manuelom Svorcan

Dobar dan! Ja sam Dorotea Trdak, učenica 8. c razreda Osnovne škole Zorke Sever i članica B1 aktivnosti Mali novinari . Ja sam Tea Hegeduš, učenica sam 8. a razreda i također sam članica Malih novinara. Danas intervjuiramo gošću Manuelu Svorcan. Možete li nam se ukratko predstaviti?

Intervju s radijskom voditeljicom Manuelom Svorcan (Antena Zagreb)

MANUELA: Naravno. Dobar dan cure, ja sam Manuela Svorcan i radijska sam voditeljica na Anteni Zagreb svaki radni dan od ponedjeljka do petka, 9:00-13:00.

TEA: Koliko dugo radite ovaj posao?

MANUELA: Pa... radijska voditeljica sam već pet godina i zapravo prije ovih pet godina nisam imala nikakvog iskustva što se tiče radija i kada sam došla jednom na radio, odmah sam se zaljubila… evo, zato sam već pet godina ovdje i nadam se da ću još barem tri puta toliko ostati.

DOROTEA: Dakle, prije niste uopće razmišljali o novinarstvu i radiju, nego ste odjednom samo naišli na taj posao?

MANUELA: Tako je. Nikad nisam imala tu želju odmalena, ali nekako, kako sam odrastala i kako sam upoznavala radio kao medij... Jako sam se zaljubila u taj format i zapravo sam kao odraslija osoba nekako dobila jasniju sliku o tome što bih htjela raditi.

DOROTEA: Što biste htjeli poručiti mlađoj djeci o ovome poslu?

MANUELA: Pa, evo, bilo kome, ne moraju uopće biti djeca od 7 do 77, publici se obraćam da je radio stvarno ljubav koja se odmah događa, da je najbrži medij, da je vrlo spontan i da zapravo možeš biti svoj i autentičan… Zapravo ta suradnja između slušatelja i voditelja je nešto što te možda najviše na dan “vozi”. Tako da evo, sve preporuke mladim osobama ako se jednog dana žele okušati u ovom poslu. Pa i vama cure!

TEA: Čini se kao zanimljiv, ali u isto vrijeme i kao vrlo naporan posao. Je li stvarno tako?

MANUELA: Jako je zanimljiv, ali je jako i dinamičan, utoliko je naravno i naporan i ono što je zapravo najveći “problem” je što se događa svaki dan i svaki dan je uživo i zapravo na bilo koji problem moraš jako brzo reagirati. Ta dobra volja koju moraš imati svakodnevno, ali na to se već nekako navikneš i slušatelji to znaju u dušu, tako da to bude jako spontano i nekako privatno, ajmo reći. Nije teško.

DOROTEA: Možete li nam reći kako izgleda Vaš radni dan?

MANUELA: Moj radni dan izgleda tako da dođem nekakvih minimalno sat ili sat i pol do dva prije na posao, prije svoje šihte. Priprema podrazumijeva razgibavanje jezika da možeš normalno govoriti u eteru kad jednom uđeš uživo. Nakon toga je četiri sata programa uživo i nakon toga naravno priprema za sutrašnji dan. S obzirom na to da danas radio više nije samo radio, nego i društvena mreža, onda su dogovori ili nekakva snimanja za Instagram, TikTok i slično, ali četiri sata što se tiče programa uživo.

DOROTEA: I Vi ste ovdje svaki dan?

MANUELA: Da, svaki dan sam ovdje i sama sam svoj producent, pišem sama sebi sinopsis, scenarij, kako i ovaj govorni, tako i glazbeni. I eto, svaki dan zapravo isto radno mjesto, ali je svaki dan potpuno drugačiji.

DOROTEA: Dakle, svaki dan je neko novo, zanimljivo i uzbudljivo iskustvo?

MANUELA: Jako zanimljivo, da... i uzbudljivo!

DOROTEA: U redu, to bi onda bilo to od Tee i mene.

MANUELA: Hvala vam cure! Bila su odlična pitanja!

DOROTEA I TEA: Hvala! Doviđenja!

Napisale: Dorotea Trdak, 8. c i Tea Hegeduš, 8. a

Tinejdžeri i društvene mreže

U današnjem digitalnom dobu tinejdžeri gotovo ne mogu zamisliti život bez društvenih mreža. Platforme poput Instagrama, TikToka, Snapchata i Facebooka postale su glavni način komunikacije, izražavanja i informiranja. Društvene mreže omogućuju adolescentima da ostanu povezani s prijateljima, istražuju nova područja interesa i sudjeluju u globalnim trendovima.

Preuzeto iz Wix media knjižnice.

No, unatoč svim prednostima koje nude, njihova nekontrolirana upotreba može imati negativne posljedice na mentalno zdravlje i svakodnevni život mladih. Jedna od glavnih prednosti društvenih mreža je lakoća povezivanja. Tinejdžeri mogu komunicirati s prijateljima bez obzira na udaljenost, dijeliti svoje misli i iskustva te upoznavati ljude sličnih interesa. Osim toga, društvene mreže pružaju prostor za kreativno izražavanje – bilo fotografijama, videozapisima, glazbom ili pisanim objavama, mladi mogu pokazati svoje talente i pronaći zajednicu koja ih podržava. Također, internet im omogućuje brz pristup raznim informacijama i edukativnim sadržajima, što može biti korisno za školu i osobni razvoj. Međutim, postoji i druga strana medalje. Jedan od najvećih izazova s kojima se tinejdžeri suočavaju jest pritisak društvenih mreža. Usporedbe s drugima, idealizirane slike života i nerealni standardi ljepote mogu narušiti samopouzdanje i stvoriti osjećaj nesigurnosti. Osim toga, sve je veći problem cyberbullying, odnosno internetsko nasilje koje može ostaviti ozbiljne emocionalne posljedice na mlade osobe. Još jedan problem je prekomjerna upotreba društvenih mreža. Mnogi tinejdžeri provode sate skrolajući različite sadržaje, nesvjesni koliko vremena zapravo gube. To može negativno utjecati na njihove školske obaveze, kvalitetu sna i društveni život izvan ekrana. Stalna povezanost s digitalnim svijetom može dovesti i do osjećaja anksioznosti, stresa i smanjene koncentracije. Kako bi društvene mreže bile koristan alat, važno je razviti zdrav odnos prema njima.

Tinejdžeri bi trebali postaviti ograničenja u korištenju, pratiti sadržaje koji ih inspiriraju i informiraju te biti svjesni svoje digitalne sigurnosti. Također je ključno razgovarati s roditeljima ili starateljima o potencijalnim problemima i izazovima s kojima se susreću na internetu. Društvene mreže mogu biti snažan alat za povezivanje, izražavanje i učenje, ali samo ako se koriste odgovorno. Pronalaskom ravnoteže između online i offline života, tinejdžeri mogu iskoristiti prednosti digitalnog svijeta bez negativnih posljedica za svoje mentalno i emocionalno zdravlje.

Napisala: Tea Hegeduš

Projektni dan Međunarodnoga programa Eko-škole – Međunarodni dan šuma

Datum: 21. ožujka 2025.

Mjesto: Naša škola

Tema: Džungla

Na prvi dan proljeća, 21. ožujka 2025., u našoj školi održan je spomenuti Projektni dan, a tema projekta bila je džungla. Projekt je oduševio učenike, učitelje i sve prisutne. Idejnu misao uređenja predložila je učiteljica prirodoslovlja i biologije Tamara Đurđević, a cijeli program osmislila je i koordinirala učiteljica Marina Međimurec Čupić, uz veliku pomoć kolega i učenika škole. Zahvaljujući zajedničkom trudu, učenici su imali priliku razvijati svoje vještine, pokazati kreativnost i naučiti mnogo novih stvari o prirodi, šumama i važnosti njihove zaštite.

Učenici prezentiraju svoje prezentacije

Kako je započeo dan?

Već od ranoga jutra vladalo je uzbuđenje, koje je dodatno poraslo nakon zvona za kraj prvog sata. Tada je svečano otvoren Projektni dan uz govor naše ravnateljice, koja je istaknula važnost ovakvih dana u obrazovanju:

„Današnji svijet traži kreativne i znatiželjne umove, a upravo ovakvim aktivnostima razvijamo vještine koje su nam potrebne za budućnost.“

Nakon uvodnog govora, program je započeo krasnoslovom pjesme „Govor šume“ Grigora Viteza u izvedbi Noe Sekulića i Nike Slovic, a zatim je učiteljica Valentina Abramović Andlar predstavila projekt i školu kao Eko-školu.

Što su učenici predstavili?

Uslijedile su raznolike prezentacije i kreativne radionice:

• Jan i Luna predstavili su temu „Što je šuma?“

• Filip, Niko i Katarina održali su prezentaciju o bioraznolikosti i plućima svijeta, uz tekst koji je pročitala Nika

• Katarina i Arijan govorili su o ulozi kalcija u biljkama

• Bartol i Julija obradili su Moslavačku goru, a Lana i Tin izvijestili o terenskoj nastavi u našoj regiji

• Borna i Eva predstavili su zaštićene biljne vrste, dok su Teo i Jakov govorili o životinjama Moslavačke gore

• Ema, David i Jakov obradili su temu liječenja boravkom u šumi

• završnu prezentaciju „Uništavanje zelenih oaza“ odradili su Noel, Ema i Fran.

Tijekom cijelog dana u školi su se mogle vidjeti i dodatne aktivnosti: kvizovi, VR naočale, izložbe, ukrasi, likovni i literarni radovi.

Dojmovi učenika – što im je bilo najzanimljivije?

Učenici su s oduševljenjem podijelili svoja iskustva. Evo nekoliko najzanimljivijih odgovora:

Ema Jankovečki (7. a):

„Najzanimljiviji mi je bio kviz jer smo svi sudjelovali. Organizacija mi se jako svidjela jer nitko nije bio izostavljen. Ovakvi dani me inspiriraju i daju mi više volje za učenjem.“

Vanja Jozić (7. a):

„Svi su bili uključeni, svaki razred je dao svoj doprinos. Volio bih da je sljedeći put ukrašena i razredna nastava.“

Lukas Martinović (5. c):

„Najbolje su mi bile VR naočale, bilo je jako realno. Volio bih idući put vidjeti još novijih sadržaja.“

Što kažu oni koji su pripremali materijale?

Jan Miholić (6. a):

„Najteže nam je bilo sažeti tekst, ali smo naučili puno o šumama i kako bolje prezentirati.“

Borna Večerin (6. a):

„Najveći izazov bilo mi je pamćenje teksta, ali smo svi naučili koliko je timski rad važan.“

Lucas Lopar (7. c):

„Rezanje i lijepljenje mi baš ne ide, ali sve je bilo zabavno. Idući put bih volio da aktivnosti traju više dana.“

Što kažu učiteljice?

Valentina Abramović Andlar:

„Mislim da su projektni dani važni jer djeca uče na jedan drugačiji način. Uče se suradnji, timskom radu, razvijaju komunikacijskih vještina, istražuju... Znači, nije to ono klasično sjedenje u klupi i slušanje učitelja, već su aktivni sudionici nastave. Također, ovakvi dani im pružaju priliku da pokažu neke svoje talente i vještine koje možda ne mogu pokazati u svakodnevnoj nastavi. I ono što je meni osobno najvažnije — djeca uživaju. Kad ih gledaš kako se smiju, surađuju, pomažu jedni drugima, to ti stvarno ispuni srce. Voljela bih da ovakvih dana imamo više jer se stvarno puno nauči, i to na zabavan i opušten način.“

Marina Međimurec Čupić:

„Djeca su stvarno bila oduševljena. Najviše su im se svidjele aktivnosti koje su bile dinamične — gdje su se mogli kretati, istraživati, raditi rukama. Nije bilo samo slušanje, nego su bili aktivni cijelo vrijeme. VR naočale su im bile vrhunac dana. Stvarno su bili u šoku kad su ih stavili i ušli u taj virtualni svijet. To im je bilo novo iskustvo koje će pamtiti. Super mi je bilo vidjeti da su svi sudjelovali — i oni koji inače nisu toliko aktivni, danas su se trudili, pitali, radili… Baš mi je bilo drago što smo sve zajedno pripremili i što je svaki razred dao svoj doprinos.“

Tamara Đurđević:

„Projektni dan bio je fantastično iskustvo. Djeca su bila uzbuđena od ranog jutra, svi su jedva čekali da počne. Posebno mi je drago što su svi bili uključeni — od prvog do zadnjeg razreda, svi su imali neku ulogu. Vidjelo se koliko im znači kada sudjeluju u nečemu velikom i zajedničkom. Kada vide da je njihova ideja ili rad važan, to im jako puno znači. Vidjela se suradnja, pomaganje, timski rad… svi su se smijali, učili, nešto novo saznali i pritom se dobro zabavili. Mislim da je to srž svega. Voljela bih da ovakve dane imamo češće jer pozitivno utječu na odnose među učenicima, ali i između učenika i učitelja.“

Projektni dan, popularno prozvan „Džungla“, još je jednom pokazao koliko su ovakvi dani dragocjeni u školskom životu. Zajedničkim radom, istraživanjem i kreativnošću, učenici i učitelji stvaraju iskustva koja se pamte. Osim što učenici uče, razvijaju odnose, samopouzdanje i osjećaj zajedništva. Veselimo se budućim projektnim danima koji će donijeti nove teme, izazove i veselje!

Album s fotografijama pogledajte u nastavku.

Pripremili: Ema Bačani i Fran Radman Prebeg

Fotografija: Minea Oršuš