top of page

Srijedom 8. sat u učionici informatike već se neko vrijeme odvija pravi mali „makerspace“. Naime, učenici uključeni u projekt „Škola budućnosti“ tvrtke STEMI, uče i izvode praktične vještine iz područja robotike, programiranja, stvaranja aplikacija te interneta stvari (IoT). O čemu se radi?

Radovi učenika iz projekta

Ove godine učiteljica informatike Zvijezdana Žigolić Južvak u sklopu izvannastavne aktivnosti „Programiranje“ uključila je zainteresirane učenike u projekt „Škola budućnosti“. Unutar projekta odabrali smo dva programa učenja – „Greentech IoT“ i „Robotika i automatizirani sustavi“. U okviru projekta „Greentech IoT“ tim učenica izvodi niz kontinuiranih zadataka. Krenuli smo sadnjom paprike. Učenice su uz pomoć učiteljice prirode i biologije Tamare Đurđević Filipović ispitale pH zemlje i posadile papriku u posude. Potom je uslijedilo sklapanje pametnih uređaja sa senzorima za mjerenje temperature i vlage zemlje te njihovo programiranje kako bi na tjednoj bazi očitali navedene vrijednosti na računalu, a zatim i samom uređaju. Dobivene podatke učenice redovito bilježe, a kasnije će ih prikazati grafikonom. Cilj je projekta iskoristiti dobivene podatke za stvaranje najpovoljnijih uvjeta sadnje biljaka (u ovom slučaju paprike). Učenice uključene u ovaj dio projekta su Matea Losso (7. c), Ela Klišan (7. c) i Laura Veseljak (8. a). Dio programa „Robotika i automatizirani sustavi“ je multidisciplinaran te uključuje stjecanje vještina iz područja robotike, programiranja, dizajna aplikacija i 3D dizajna. Prvi su se zadaci odnosili na sastavljanje robota – heksapoda i izradu aplikacija za njihovo upravljanje. Učenici su izradili aplikaciju koristeći platformu MIT App Inventor te mobilnu aplikaciju za testiranje MIT AI2 Companion. Nakon toga su samostalno dizajnirali u programu za 3D dizajn OnShape pokrivnu i donju ploču za svoga robota. Završne aktivnosti uključuju programiranje robota koji pleše koreografiju, a koju će osmisliti timovi učenika na zvuk pjesme koju će također učenici sami odabrati. Učenici koji sudjeluju u ovom djelu projekta su: Nika Poletto (7. a), Iva Pavličević (7. a), Vito Del Ponte (7. a), Mia Krčelić (7. c), Marko Peštaj (7. c), Matej Faletar (7. c) i Ivan Medur (7. c). Uz sve navedeno svi polaznici izvannastavne aktivnosti „Programiranje“ sudjeluju u izazovu proširene stvarnosti unutar istoga projekta. Skeniranjem kodova postavljenih unutar škole odgovaraju na pitanja virtualnoga robota i skupljaju bodove. Pitanja su iz područja kritičkoga razmišljanja i procjene informacija na internetu.


Zadatak u okviru projekta „Greentech IoT“

Učenica Laura Veseljak napisala je članak o tijeku projekta koji je objavljen na stranici srednja.hr, a možete ga pročitati na sljedećoj poveznici: https://www.srednja.hr/srednja-zajednica/paprix-eye-i-detector-su-nove-glavne-face-u-osnovnoj-skoli-zorke-sever/

Mentorica učenika Zvijezdana Žigolić Južvak je za A1 dala intervju o navedenim aktivnostima. Što je rekla možete pročitati na sljedećoj poveznici: https://tinyurl.com/a1intervju

17. lipnja je planirano sudjelovanje učenika na završnoj konferenciji projekta na kojoj će biti proglašeni najuspješniji radovi, ali i gdje će učenici imati priliku vidjeti te isprobati različite inovacije iz svijeta tehnologije.


Učenicima želimo puno uspjeha u završnim aktivnostima!


Napisala: Zvijezdana Žigolić Južvak


Strategije poticanja tolerantnijeg ponašanja, otklanjanja predrasuda, kao i jačanja socijalne interakcije i usvajanja socijalnih vještina u razrednom odjelu uključuju aktivnosti koje koriste svim učenicima u razrednom odjelu. Učenici na taj način uče kako komunicirati, kako se koristiti specifičnim socijalnim vještinama u svakodnevnim aktivnostima, kako kontrolirati vlastito ponašanje te davati podršku vršnjacima. Time se povećava spremnost učenika za interakciju sa svim vršnjacima, neovisno o spolu, boji kože, nacionalnosti ili mogućnostima, kao i svjesnost i senzibilitet te učenje kako inicirati i održavati interakciju s istima. Usmjeravanje učenika prema sudjelovanju u igri i zajedničkim aktivnostima s učenicima različitih od njih samih, tijekom kojih će razumjeti ponašanje vršnjaka te davati pozitivno potkrepljenje za nastavak interakcije, može rezultirati pozitivnim utjecajem na njihovu interakciju na dulji rok. Drugim riječima, važno je da se učenici na neki način pokušaju staviti u tuđe cipele, odnosno da razumiju potrebe i osjećaje drugih učenika.



Nije dovoljno navesti ponašanja koja su odraz netolerantnosti, već je potrebno ukazati na to kako takva ponašanja prepoznati te što ona znače za onoga kome su upućena. Kako bi usvojili sami pojam različitosti, učenicima je potrebno primjerima prikazati što znače razlike među ljudima. Važno je navoditi jednostavne primjere iz svakodnevnoga života, a koji se tiču razlika u spolu, dobi, obrazovanju, izgledu, interesima i slično. Nakon što shvate značenje različitosti, bitno je da shvate kako smo, bez obzira na navedene razlike, svi u principu isti. Svi smo ljudska bića koja zaslužuju jednaka prava, a jedno od njih upravo jednakopravno pripadanje zajednici, odnosno pravo na uvažavanje, prihvaćanje i poštovanje u društvu. Iako je obrazac tolerantnog ponašanja kod djece potrebno poticati već u najranijem djetinjstvu, to je nešto što se uči tijekom cijeloga života. Prvi „učitelj“ tolerancije je djetetova obitelj, potom odgojno-obrazovne ustanove i društvo, a na kraju i ono samo. Svijest o važnosti tolerantnog ponašanja i uklanjanja predrasuda važno je uključiti u svoju svakodnevicu jer na taj način najbolje podsjećamo sebe o vrijednostima našega života. Kako bismo učinili svijet tolerantnijim, trebamo tu istu toleranciju živjeti jer svakodnevno, na bezbroj načina i u bezbroj situacija, svojim ponašanjem služimo kao model drugima, a osobito onima najmlađima koji „upijaju“ i na taj način izgrađuju sebe. Dana 16. studenoga, svake godine, obilježavamo „Međunarodni dan tolerancije“ koji nam služi kao podsjetnik na navedeno, ali i kao prilika za organizaciju i zajedničku provedbu aktivnosti navedene tematike s učenicima u sklopu projekata i radionica odgojno-obrazovnih ustanova. Kada u razredni odjel usadimo osobine međusobnog uvažavanja, prihvaćanja i prijateljskog ponašanja, možemo sa sigurnošću reći da smo doprinijeli izgradnji inkluzivnog društva u kojem vlada tolerancija.


Tea Velić, mag.paed.



„Zorkini zadrugari“ su sekcija Učeničke zadruge „Zora“. Osobito nas raduje prenamjena otpadnih materijala u ukrasne i uporabne predmete. Predlažemo i vama da pokušate kod kuće od manje limenke (npr. u kojoj je bio mesni narezak ili pašteta), ostataka svijeća i pastela (voštanih boja) izraditi novu svijeću i time doprinijeti recikliranju.


Materijal i pribor za ukrašavanje limenke:

- limenka

- akrilna boja

- spužva

- salvetni uzorak

- lak-ljepilo za salvetnu tehniku

- mekani kist.


Materijal i pribor za izradu svijeće:

- plamenik

- šibice

- metalna posuda

- fitilj

- svijeća

- pastela.


Postupak:

- spužvicom strpljivo utapkati željenu akrilnu boju na otpadnu limenku

- nakon sušenja akrilne boje ukrasiti limenku salvetnom tehnikom

- izrezati željeni motiv i odvojiti površinski tanki sloj te nalijepiti kistom na

limenku lak-ljepilom za salvetnu tehniku

- ostaviti da se osuši

- nakon sušenja u limenku namjestiti fitilj za svijeće

- usitnjene ostatke otpadnih svijeća i pastelu željene boje oprezno rastaliti u

metalnoj posudi na srednjem plamenu uz miješanje (paziti da vosak ne

zavrije)

- rastaljeni vosak i pastele oprezno izliti u limenku i ostaviti na mirnom

mjestu da očvrsne.

Napomena: potrebna su tri sloja boje koja se treba sušiti nakon svakog nanošenja.



Učiteljica Valentina Abramović Andlar

bottom of page